Što je zapravo anksioznost (i zašto je se ne moraš bojati)

Što je anksioznost? To nije bolest. To je način na koji tvoje tijelo reagira kada je predugo bilo u stanju pripravnosti kada je stalno tražilo opasnost, čak i kad je više nema. Anksioznost je znak da tvoje tijelo treba predah, a ne dijagnozu.

Anksioznost kao bully iz srednje škole

Zamisli anksioznost kao onog glasnog zastrašivača iz škole. Onog koji je uvijek tražio najslabiju točku. Kad bi ga se bojao – dobio bi još više moći. Ali čim ga ignoriraš i pogledaš ga bez straha – postaje mali, izgubljeni dječak.
Tvoja anksioznost radi istu stvar. Šapće ti da si u opasnosti. Ali to je samo njezina percepcija, ne stvarnost.

Kada se prvi put pitaš što je anksioznost, sve izgleda kao kaos.

Što je anksioznost?

Anksioznost nije mentalna bolest. To je prirodni odgovor tijela na percipiranu prijetnju.
Problem nastaje kada tvoj sustav stalno vidi prijetnje tamo gdje ih nema. Kao da je unutarnji alarm zapeo – i reagira i kad treba i kad ne treba.

To nije znak da si „slab“ ili „pokvaren“ – već da si predugo bio pod stresom, u okruženju koje ti nije pasalo, u životu gdje si: – stalno ugađao drugima,
– stavljao sebe na zadnje mjesto,
– osjećao da „moraš“ umjesto da „želiš“,
– bio pod pritiskom da stalno funkcioniraš.

Tijelo to ne zaboravlja. I kad više nisi u opasnosti – ono i dalje reagira kao da jesi.

Zato je važno da znaš što je anksioznost jer tek tada možeš krenuti u oporavak.

Fight, flight i freeze – odgovor preživljavanja

Kad tvoj živčani sustav procijeni da si u opasnosti, pokrene autonomni odgovor preživljavanja:

  • Fight – napadni: srce ubrzava, mišići se napinju, spreman si za borbu
  • Flight – bježi: želiš pobjeći iz situacije, panika, nemir, ubrzano disanje
  • Freeze – zamrzni se: ukočenost, mozak se “gasi”, osjećaj odvojenosti od tijela

To su normalni mehanizmi koji su nas nekad spašavali od stvarnih prijetnji.
Ali danas, kad se tvoje tijelo ovako ponaša u vožnji, trgovini ili doma – to više nije korisno. I postaje zastrašujuće jer ne znaš zašto se to događa.

Odgovor? Zato što tvoj živčani sustav ne razlikuje stvarnu opasnost od emocionalnog ili mentalnog stresa.

Prozor tolerancije – kako se izvući iz kaosa

Tvoje tijelo ima “prozor tolerancije” – prostor u kojem se osjećaš regulirano, prisutno i funkcionalno.
Kada si u njemu, i stres i mir su podnošljivi.
Ali ako si godinama živio izvan njega – tvoje tijelo više ne zna gdje je granica sigurnosti.

Kad ispadneš iz prozora: – ideš u hiperaktivaciju (panika, napetost, strah)
– ili u hipoaktivaciju (umor, otupjelost, bezvoljnost)

I to je važno: ni jedno ni drugo nije tvoja krivnja. To je programirani biološki odgovor.

Edukacija = oslobođenje

Oporavak počinje kada kažeš: “OK, ako ovo nije opasnost – što je?”

Onda učiš da je:

– ubrzano disanje tu jer tijelo misli da mora bježati
– srce lupa jer ti pokušava osigurati više kisika
– napetost u mišićima jer se tijelo sprema na akciju

I onda prestaješ vjerovati svakom impulsičnom signalu.
Zato ja anksioznost više ne gledam kao neprijatelja – već kao zbunjenog stražara koji je predugo bio sam na straži. I sada ja ponovno preuzimam komandu.

Zaključak: Ne moraš je pobijediti – samo je prestani hraniti

Ne, ne moraš pobijediti anksioznost.
Ona nije tvoj neprijatelj – iako se tako osjeća.

To je tvoj živčani sustav koji je predugo bio budan. Predugo na oprezu. Predugo bez podrške.
I sada mu ne treba borba. Treba mu predah. Sigurnost. I da netko napokon kaže: “Razumijem te. Nisi sam/a.”

Kada počneš učiti što se zapravo događa u tvom tijelu, kad prestaneš vjerovati svakom osjećaju straha kao da je istina – polako, ali sigurno, vraćaš sebe sebi.

Tada anksioznost prestaje biti čudovište.
Postaje signal.
A ti postaješ onaj/ona koja zna što s tim signalom učiniti.

Želiš konkretne korake za smirenje napada panike?
Preuzmi moj besplatni PDF priručnik “5 koraka za smirenje kad krene napad panike” i nauči što možeš napraviti već danas kad se tijelo uznemiri.
Preuzmi priručnik ovdje

Još blogova koji ti mogu pomoći:

Što ti nitko ne kaže o oporavku od anksioznosti
Tjelesni simptomi anksioznosti: što ti tvoje tijelo zapravo pokušava reći
Zašto ti disanje i meditacija ne pomažu kad te preplavi panika

U sljedećem blogu pišem ti o onome što nas najviše plaši – tjelesnim simptomima. Ubrzano srce, pritisak u prsima, vrtoglavica, knedla u grlu… I zašto ništa od toga nije opasno – nego samo nesporazum između tebe i tvog tijela.