Anksiozne misli mogu izgledati tako stvarno da ti se tijelo počne ponašati kao da se to već događa.
Sjedneš na kavu s prijateljem i u trenu te preplavi misao:
“Što ako se srušim ovdje?”
Iako se ništa ne događa, srce ti poskoči, u prsima se javi nelagoda, a mozak u sekundi stvori film — hitna pomoć, panika, ljudi koji te gledaju.
Sve se to odigra u glavi u manje od deset sekundi.
I iako znaš da “nema razloga”, tvoje tijelo već reagira — jer ne razlikuje zamišljeno od stvarnog.
💜
To je mozak koji je naučio reagirati prije nego što provjeri je li išta stvarno opasno.
Um koji pokušava predvidjeti sve ishode, jer vjeruje da će te tako zaštititi.
Ali istina je da time ne stvara sigurnost — nego stalnu pripravnost.
Što su zapravo anksiozne misli?
Anksiozne misli nisu slučajne.
One su automatizirani refleksi preplašenog mozga koji pokušava kontrolirati budućnost.
Mozak misli da, ako zamisli sve loše scenarije, nećeš biti iznenađen.
I tako ti servira slike, rečenice i “što ako” scenarije — ne da te kazni, nego da te “pripremi”.
Ali to ne funkcionira.
Jer što više razmišljaš, to više tijelo reagira.
I ubrzo ne znaš — jesi li ti pokrenuo/la misao, ili je misao pokrenula tebe.
Najčešće vrste anksioznih misli
Kad naučiš prepoznati obrasce, mozak više ne djeluje tako moćno.
Evo nekoliko najčešćih:
🔹 Katastrofiziranje
“Što ako se dogodi najgore?”
Mozak skače na najcrniji mogući ishod, vjerujući da će te time zaštititi.
🔹 Crno-bijelo razmišljanje
“Ili sam potpuno dobro, ili sam loše.”
Nema prostora za nijanse ni za proces — sve je ili uspjeh ili propast.
🔹 Čitanje misli drugih
“Sigurno misle da sam čudan/na.”
Um pretpostavlja tuđe misli kao činjenice, iako ih nitko nije izgovorio.
🔹 Predviđanje budućnosti
“Znam da će opet biti isto.”
Mozak se poziva na prošla iskustva, uvjeren da zna što dolazi.
🔹 Pretjerana odgovornost
“Ako pogriješim, sve će se srušiti.”
To je lažni osjećaj kontrole – vjerovanje da možeš spriječiti sve ako si “dovoljno pažljiv/a”.
Misli nisu činjenice
Anksiozne misli djeluju stvarno jer ih tijelo osjeti.
Ali to što ih osjetiš, ne znači da su istinite.
💜
Tvoje tijelo reagira na svaku zamišljenu opasnost kao da se događa.
Zato se anksioznost često pojača kad “samo razmišljaš”.
Jer mozak ne razlikuje film od stvarnosti — sve dok ga ti ne naučiš da razlika postoji.
Kad naučiš reći:
“Ovo je samo misao, ne činjenica.”
već tada prekidaš začarani krug.
Kako se nositi s anksioznim mislima
Nemoj ih pokušavati ušutkati.
To je kao da pokušavaš zaustaviti val rukama.
Umjesto toga:
1️⃣ Primijeti ih.
Samo reci sebi: “Ovo je anksiozna misao.”
To stvara mali odmak između tebe i nje.
2️⃣ Nazovi ih pravim imenom.
Umjesto “što ako poludim?”, reci: “Ovo je katastrofično razmišljanje.”
Mozak tada gubi iluziju da je misao činjenica.
3️⃣ Vrati se u tijelo.
Osjeti stopala, udahni, pogledaj gdje se nalaziš.
Kad se vratiš u sada, misli gube snagu.
Ne moraš vjerovati svakoj misli koja ti prođe glavom.
Tvoj mozak nije neprijatelj — on je samo predugo bio u modu preživljavanja.
Kad ga naučiš razlikovati strah od stvarnosti, on se polako počinje smirivati.
💜
I znaj — ne moraš imati “pozitivne” misli da bi bio/la dobro.
Trebaš samo naučiti da misao nije prijetnja, nego informacija.
I kad ju tako vidiš, tvoj živčani sustav napokon dobiva ono što traži cijelo vrijeme — sigurnost.
Ako ti se ovaj tekst svidio…
Piši mi na info@anksioznost.hr — rado čujem tvoju priču.
🎁 A ako ti panika i dalje djeluje kao nešto što “samo odjednom krene”,
preuzmi moj besplatni PDF vodič:
👉 5 koraka za smirenje kad krene napad panike
Nježan, praktičan i konkretan – vodič koji ti pomaže vratiti mir kad te preplave misli i senzacije.