Agorafobija

Kada sigurno mjesto postane jako malo, a svijet prevelik.

Što je agorafobija?

Agorafobija nije samo “strah od otvorenog prostora” – kako se često krivo misli. Ona je strah da ćeš biti na mjestu odakle ne možeš pobjeći, sakriti se ili dobiti pomoć ako ti se dogodi nešto neugodno – najčešće napad panike.

U službenoj dijagnostici to se zove poremećajem, ali moj pristup je drugačiji: agorafobija je zaštitna strategija tijela koje je doživjelo preplavljenost i sada pokušava izbjeći ponovno izlaganje.

Zato osoba s agorafobijom često izbjegava:

  • Trgovačke centre
  • Gužve
  • Javne prijevoze
  • Aute, vožnju
  • Redove, blagajne, frizere…
  • Pa čak i šetnje, školu, posao – ako su “predaleko od sigurnog mjesta”

Tijelo ne zna da sada nisi u opasnosti.
Ono pamti posljednje preplavljujuće iskustvo – i želi te poštedjeti ponavljanja.

Kako izgleda iznutra?

  • Napetost počinje čim znaš da moraš “nekamo”
  • Imaš unaprijed izrađene rute bijega, sigurnosne osobe, tablete u torbi
  • Neprestano osluškuješ tijelo: srce, disanje, pritisak
  • I najgore: osjećaj da si zatočenik u vlastitom životu
Mini priča:
Ušla sam u tramvaj. Pet stanica do posla. Kod druge – već osjećam knedlu. Kod treće – srce, ruke, panika. Ne mogu disati. Ljudi gledaju. Samo jedno mi prolazi glavom: “Kako ću izaći?”
Izašla sam prije svoje stanice. Hodala sam kući, u suzama, sramom i pitanjem: Zašto mi se ovo događa?
A istina je – tijelo me pokušavalo zaštititi. Samo nije znalo kako.

Zašto se javlja?

Agorafobija se često razvije nakon nekoliko intenzivnih napada panike.

Tijelo poveže određene prostore ili situacije s opasnošću – i aktivira alarm svaki put kad im se ponovno približiš. To nije iracionalno. To je tijelo koje želi biti “pametno” – ali pretjeruje.

Agorafobija je također povezana s:

  • Ranijim traumatskim iskustvima
  • Osjećajem da nemaš kontrolu
  • Osjećajem da moraš sve sam/a
  • Kroničnim stresom i iscrpljenošću

Tvoje tijelo kaže: “Nije sigurno.”
Ali dobra vijest je: možeš ga naučiti da ponovno vjeruje.

Važno je znati:

Nisi slab/a jer ti je teško “izaći iz kuće”.
Nisi čudan/na. Nisi lijen/a. Nisi izgubljen/a.
Tvoje tijelo ne zna da je sada sigurno.
Ali to se može promijeniti – nježno, korak po korak.

Što može pomoći?

  1. Postepeno vraćanje tijelu osjećaja sigurnosti
  2. Vježbe prije, za vrijeme i nakon izlaganja
  3. Rad na vjeri u vlastitu sposobnost da se nosiš s nelagodom
  4. Podrška u građenju sigurnih strategija, ne izbjegavanja

Besplatan vodič za smirenje

Kada krene napad panike, najteže je sjetiti se što zapravo pomaže.

Ako želiš odmah nešto konkretno – preuzmi moj besplatni PDF vodič: “5 koraka kako da se smiriš kada krene napad panike”