O anksioznosti

Nije u tebi problem. Nije bolest. Nisi sam/a.

Što je anksioznost?

Anksioznost nije neprijatelj.
To je signal iz tvog tijela da je tvoj živčani sustav bio predugo pod stresom.
Nije slabost. Nije s tobom nešto pogrešno.
To je obrambeni mehanizam – tijelo pokušava preživjeti, čak i kada opasnosti zapravo nema.

Možda se bojiš da ćeš izgubiti kontrolu. Možda ti srce lupa bez razloga, teško dišeš, sve je “kao da nisi ti”.

To ne znači da si slomljena.

Znači da ti treba nježnost, ne osuda.

Razumijevanje, ne “popravljanje”.

Kako se osjeća?

Za svakoga drugačije, ali najčešće:

Stalna napetost, nemir, strah bez jasnog razloga
Poteškoće s disanjem, ubrzano srce, znojenje
Osjećaj da ćeš izgubiti kontrolu, poludjeti, umrijeti
Udaljavanje od stvarnosti (depersonalizacija/derealizacija)
Previše misli, previše osjećaja… a premalo sigurnosti

Zvuči poznato?
Onda si na pravom mjestu.

Zašto se javlja?

Tvoj živčani sustav je možda:

bio izložen dugotrajnom stresu
doživio traumu (malu ili veliku)
naučio da svijet nije sigurno mjesto

Tijelo je postalo preosjetljivo na stres, kao alarm koji se pali i kad nema dima.

Ali dobra vijest je: živčani sustav se može desenzitizirati i obnoviti.

Vrste anksioznosti

Možda si već čuo/la za izraze poput “GAP”, “OKP” ili “PTSP”. To su nazivi koje koristi službena dijagnostika – i često pomažu ljudima da se prepoznaju i shvate da nisu jedini.

Ali važno je znati:
Ovi izrazi ne znače da si “poremećen/a” ili da nešto nije u redu s tobom.
Oni su samo etikete za skupine simptoma koje tvoje tijelo pokazuje kada je pod prevelikim stresom.

Na ovoj stranici koristim ih zato da ti bude lakše pronaći ono što najviše opisuje tvoje iskustvo – i da odmah dobiješ konkretno objašnjenje što se zapravo događa u tvom tijelu i kako si možeš pomoći.

Ali moj pristup anksioznosti je drugačiji.

Ne gledam na anksioznost kao na mentalnu bolest. Ona nije kvar u tebi. Nisi slomljen/a. Anksioznost je odgovor tijela koje je predugo bilo pod stresom, traumi, pritiskom – i sada reagira iz stanja preživljavanja. Živčani sustav je preopterećen i ulazi u fight or flight (bori se ili bježi), i to bez stvarne opasnosti.

Ovdje ćeš pronaći opise dijagnoza jer ti mogu pomoći da se prepoznaš, da vidiš da nisi sam/a, i da dobiješ okvir.

Ali ono što ti zaista treba nije samo okvir – nego razumijevanje.

Ovdje nećeš čitati hladne definicije. Umjesto toga, objašnjavam što se u tebi događa, zašto tvoji simptomi nisu opasni, i kako se tvoje tijelo može umiriti i oporaviti.

U svakom opisu dijagnoze, pokazat ću ti kako se iz začaranog kruga može izaći. Ne putem “popravljanja sebe”, nego putem razumijevanja, sigurnosti i gradnje otpornosti.

Jer oporavak je moguć – i počinje kada napokon shvatiš što ti se događa.

Što ti zvuči poznato?

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)

GAP je stanje stalne i pretjerane zabrinutosti koja se teško kontrolira, čak i kada ne postoji stvarna prijetnja. Osobe s GAP-om često osjećaju tjeskobu oko svakodnevnih stvari, kao što su posao, zdravlje ili odnosi. Ta zabrinutost traje mjesecima, iscrpljuje i ometa svakodnevno funkcioniranje.

Saznaj više

Socijalna anksioznost

Socijalna anksioznost je intenzivan strah od negativne procjene ili sramoćenja u društvenim situacijama. Osobe izbjegavaju kontakte, govore u javnosti ili okupljanja jer osjećaju da će biti izložene, osuđene ili ismijane. Ova vrsta anksioznosti može ograničiti karijeru, odnose i samopouzdanje.

Saznaj više

Agorafobija

Agorafobija je strah od situacija ili prostora iz kojih bi moglo biti teško ili neugodno pobjeći u slučaju panike ili nelagode. Osobe se mogu bojati gužvi, javnog prijevoza, otvorenih ili zatvorenih prostora, pa čak i izlaska iz doma. Često se javlja uz napadaje panike i može jako suziti životni prostor.

Saznaj više

Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)

OKP se očituje kroz opsesivne misli (neželjene, uznemirujuće) i kompulzivne radnje koje osoba ponavlja kako bi smanjila tjeskobu. Primjeri su stalno pranje ruku, provjeravanje ili ponavljanje određenih rituala. Iako osoba zna da su radnje pretjerane, teško ih je prekinuti bez podrške.

Saznaj više

Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)

PTSP nastaje nakon izloženosti teškoj traumi poput nesreće, nasilja ili gubitka. Osoba proživljava flashbackove, noćne more i emocionalnu uznemirenost kao da se trauma ponovno događa. Često dolazi i do izbjegavanja svega što podsjeća na traumu, osjećaja otuđenosti i jake napetosti.

Saznaj više

Fobije

Fobije su intenzivni i nerazmjerni strahovi vezani uz određene objekte, bića ili situacije – npr. visine, pauci, vožnja liftom. Iako osoba zna da fobija nije racionalna, tijelo reagira snažno – od znojenja do panike. Fobije mogu ograničiti svakodnevni život i rutine.

Saznaj više

Napadaji panike

Napadaji panike su iznenadni valovi intenzivnog straha praćeni fizičkim simptomima – poput ubrzanog srca, gušenja, vrtoglavice i osjećaja gubitka kontrole. Iako su kratki, doživljavaju se kao prijeteći i zastrašujući. Često dovode do straha od novog napada, što stvara začarani krug.

Saznaj više