Socijalna anksioznost

Nije u tebi problem. Tvoje tijelo pokušava izbjeći bol koju je već jednom doživjelo.

Što je socijalna anksioznost?

To nije samo trema.
To je strah da će te netko osuditi, odbaciti, ismijati ili posramiti.
To je unutarnji alarm koji se pali čim se pojaviš pred ljudima, iako znaš da objektivno nisi u opasnosti.
Ali tvoje tijelo – ono se ne slaže.

U službenoj dijagnostici ovo se zove “socijalni anksiozni poremećaj”. Ali ja to gledam drugačije: nije to poremećaj, već pokušaj tvog tijela da te zaštiti od emocionalne boli.

Ako si nekad bio/la posramljen/a, ignoriran/a ili ismijan/a – tvoje tijelo je to zapamtilo. I sada šalje signal: „Ne idi tamo – možda opet bude bolno.”
To nije slabost. To je preživljavanje.

Kako izgleda iznutra?

  • Srce lupa kad trebaš nešto reći naglas

  • Strah da ćeš pocrvenjeti, zadrhtati, izgubiti kontrolu pred drugima

  • Osjećaj da si “manje vrijedan/na” u grupi

  • Izbjegavanje razgovora, izlaganja, poziva, pa čak i poruka

  • Pretjerano analiziranje nakon susreta: “Jesam li zvučao glupo?”, “Što ako misle da sam čudan/na?”

    Iako znaš da to nema smisla – osjećaji su stvarni. I tvoje tijelo ih doživljava kao opasnost.

Mini priča:
Bila sam u redu dok nisam čula svoje ime. Trebala sam se samo predstaviti u krugu ljudi – ništa posebno.
Ali dlanovi su se oznojili, srce mi je udaralo u grlu, i više nisam znala ni kako se zovem.
Kad sam napokon progovorila, glas mi je zadrhtao.
I danima poslije sam vraćala tu situaciju u glavi. Socijalna anksioznost boli – jer ne želiš se skrivati, ali tvoje tijelo kaže: “Ovdje nismo sigurni.”

Zašto se javlja?

Ponekad je dovoljno jedno iskustvo da naš živčani sustav nauči: “Kad si iskren/a, ranjiv/a ili primijećen/a – možeš biti povrijeđen/a.”

  • Posramljivanje u djetinjstvu
  • Kritike, ismijavanja, izrugivanja
  • Strogo ili emocionalno hladno okruženje
  • Perfekcionizam i strah od pogreške
  • Traumatska iskustva pred grupom, u školi, na poslu…

Tvoje tijelo je naučilo: “Najsigurnije je biti neprimijećen.” Iako ti želiš kontakt, povezanost, opuštenost – živčani sustav kaže “ne.”

Nije u tebi problem.

Tvoje tijelo pamti situacije koje su bile neugodne – i pokušava te zaštititi.
Ali sada više nisi u tim situacijama.
Sada možeš naučiti drugačije.
Možeš izgraditi osjećaj sigurnosti u sebi, čak i kad si među ljudima.

Što može pomoći?

  1.  Rad na osjećaju unutarnje sigurnosti – čak i kad si izložen/a
  2. Normalizacija treme, crvenjenja i nelagode – svi je imamo
  3. Postupno izlaganje – bez forsiranja
  4. Učenje postavljanja granica i samoprihvaćanja
  5. Regulacija disanja, fokusa i prisutnosti u tijelu

Besplatan vodič za smirenje

Kada krene napad panike, najteže je sjetiti se što zapravo pomaže.

Ako želiš odmah nešto konkretno – preuzmi moj besplatni PDF vodič: “5 koraka kako da se smiriš kada krene napad panike”