SIGURNOST • RAZUMIJEVANJE • OPORAVAK
Dobrodošao/la na Anksioznost.hr
Mjesto gdje tvoje tijelo nije neprijatelj. I gdje anksioznost nije kraj, već poziv da se vratiš sebi.
Ako se boriš s napadima panike, nesanicom, osjećajem da si „previše” ili da nešto s tobom nije u redu – tu si s razlogom.
Znam kako izgleda kad ne znaš hoćeš li izdržati još jedan dan. I sama sam kroz to prošla. I zato je Anksioznost.hr iskustvo pretočeno u podršku. Ne pričam ti kao stručnjak s distance, nego kao netko tko je sjedio na tvom mjestu.
Sad mi je napokon jasno
Edukativni tekstovi, osobna iskustva i savjeti koji ti pomažu da se ne osjećaš sam/a.
Zašto mi je teško disati ako moja pluća rade savršeno?
Osjećaš da ne možeš udahnuti do kraja? Saznaj zašto se to događa kod anksioznosti i kako pomoći tijelu da ponovno diše mirno.
Zašto se osjećaš preopterećeno i umorno od svega
Osjećaš se preopterećeno i umorno iako se ništa posebno nije dogodilo? Saznaj kako anksioznost iscrpljuje tvoje tijelo i kako ga možeš obnoviti.
Google nije spasitelj: zašto pretraživanje simptoma povećava tvoj strah
Googlanje simptoma kod anksioznosti ne smiruje, nego pojačava strah. Saznaj zašto mozak traži sigurnost na krivom mjestu i kako to promijeniti.
Anksiozne misli: kako prepoznati kad um izmišlja najgore scenarije
Anksiozne misli mogu izgledati stvarno, ali nisu činjenice. Nauči prepoznati najčešće vrste i kako ih umiriti kad mozak stvara najgore scenarije.
Kako zaustaviti napad panike
Kako zaustaviti napad panike? Nauči što se događa u tijelu, zašto panika nije opasna i tri koraka koja vraćaju osjećaj kontrole i sigurnosti.
Anksioznost i tijelo: zašto te boli kad je sve fizički u redu
Tjelesni simptomi anksioznosti su stvarni, ali nisu opasni. Saznaj zašto nastaju i kako ih razumjeti kroz živčani sustav koji se pokušava smiriti.
Zašto se nakon napada panike osjećaš iscrpljeno i bez snage
Umor nakon napada panike nije slabost, već znak oporavka. Saznaj zašto se javlja iscrpljenost i kako podržati svoje tijelo nakon anksiozne epizode.
Zašto misliš da ćeš poludjeti (a zapravo nećeš)
Strah da ćeš poludjeti čest je kod anksioznosti. Saznaj zašto se javlja, što se događa u tijelu i kako se smiriti kad izgubiš osjećaj kontrole.
Mogu li od napada panike dobiti srčani udar ili umrijeti?
Napad panike i srčani udar mogu izgledati isto, ali nisu. Saznaj što se događa u tijelu i kako prepoznati razliku kad te preplavi strah.
Zašto ti je navečer anksioznost jača nego preko dana
Cijeli dan nekako izdržiš, ali čim padne noć tijelo se uznemiri.
Zašto se anksioznost najčešće pojača navečer, baš kad napokon poželiš mir?
Saznaj što se tada događa u tvom tijelu i kako se navečer umiriti, korak po korak.
Što ako anksioznost nije neprijatelj?
Znam, vjerojatno ti je već dosta čitanja pojmova koje ne razumiješ. I dosta ti osjećaja da je problem u tebi. Ali istina je: tvoje tijelo nije poludjelo – pokušava te zaštititi.
Anksioznost nije kvar.
To je znak da si pod stresom – predugo, prečesto, previše.
Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)
GAP je stanje stalne i pretjerane zabrinutosti koja se teško kontrolira, čak i kada ne postoji stvarna prijetnja. Osobe s GAP-om često osjećaju tjeskobu oko svakodnevnih stvari, kao što su posao, zdravlje ili odnosi. Ta zabrinutost traje mjesecima, iscrpljuje i ometa svakodnevno funkcioniranje.
Socijalna anksioznost
Socijalna anksioznost je intenzivan strah od negativne procjene ili sramoćenja u društvenim situacijama. Osobe izbjegavaju kontakte, govore u javnosti ili okupljanja jer osjećaju da će biti izložene, osuđene ili ismijane. Ova vrsta anksioznosti može ograničiti karijeru, odnose i samopouzdanje.
Agorafobija
Agorafobija je strah od situacija ili prostora iz kojih bi moglo biti teško ili neugodno pobjeći u slučaju panike ili nelagode. Osobe se mogu bojati gužvi, javnog prijevoza, otvorenih ili zatvorenih prostora, pa čak i izlaska iz doma. Često se javlja uz napadaje panike i može jako suziti životni prostor.
Opsesivno-kompulzivni poremećaj (OKP)
OKP se očituje kroz opsesivne misli (neželjene, uznemirujuće) i kompulzivne radnje koje osoba ponavlja kako bi smanjila tjeskobu. Primjeri su stalno pranje ruku, provjeravanje ili ponavljanje određenih rituala. Iako osoba zna da su radnje pretjerane, teško ih je prekinuti bez podrške.
Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)
PTSP nastaje nakon izloženosti teškoj traumi poput nesreće, nasilja ili gubitka. Osoba proživljava flashbackove, noćne more i emocionalnu uznemirenost kao da se trauma ponovno događa. Često dolazi i do izbjegavanja svega što podsjeća na traumu, osjećaja otuđenosti i jake napetosti.
Fobije
Fobije su intenzivni i nerazmjerni strahovi vezani uz određene objekte, bića ili situacije – npr. visine, pauci, vožnja liftom. Iako osoba zna da fobija nije racionalna, tijelo reagira snažno – od znojenja do panike. Fobije mogu ograničiti svakodnevni život i rutine.
Napadaji panike
Napadaji panike su iznenadni valovi intenzivnog straha praćeni fizičkim simptomima – poput ubrzanog srca, gušenja, vrtoglavice i osjećaja gubitka kontrole. Iako su kratki, doživljavaju se kao prijeteći i zastrašujući. Često dovode do straha od novog napada, što stvara začarani krug.
Besplatan vodič za smirenje
Kada krene napad panike, najteže je sjetiti se što zapravo pomaže.
Ako želiš odmah nešto konkretno – preuzmi moj besplatni PDF vodič: “5 koraka kako da se smiriš kada krene napad panike”