Izbjegavanje ili borba
Kad anksioznost udari, tijelo automatski bira jedan od dva odgovora.
Izbjegavanje ili borba.
I oboje izgleda kao rješenje, oboje kratkoročno smanjuje nelagodu.
Ali dugoročno, oboje može produžiti anksioznost i vrijedi razumjeti zašto.
Prvi odgovor: izbjegavanje
Izbjegavanje je najprirodniji odgovor na strah.
Bojiš se autoceste, ne voziš autocestom. Bojiš se gužve, ne ideš u trgovinu u petak poslijepodne. Bojiš se da ti neće biti dobro, ostaneš doma.
I odmah osjetiš olakšanje, tijelo se opusti, anksioznost se smiri.
I upravo tu leži problem.
Svaki put kad izbjegneš situaciju koja te plaši, mozgu šalješ jasnu poruku: ta situacija je opasna. Ispravano si postupio/la što si je izbjegla/izbjegao.
I sljedeći put, anksioznost pred tom situacijom je jača a prag za izbjegavanje niži.
Polako, bez da to primijetiš, svijet se sužava. Popis mjesta na koja možeš ići. Popis situacija u kojima se osjećaš sigurno. Popis stvari koje možeš napraviti sama/sam.
Sve je manji i sve uži.
Skriveni oblik izbjegavanja – sigurnosna ponašanja
Postoji i manje vidljiv oblik izbjegavanja a to su sigurnosna ponašanja.
To su stvari koje radiš da se osjećaš sigurnije u situacijama koje te plaše. Nosiš vodu sa sobom u slučaju da ti bude loše. Sjedeš blizu izlaza. Imaš mobitel u ruci cijelo vrijeme. Ideš samo s partnerom/partnericom, nikad sama/sam.
Sigurnosna ponašanja kratkoročno smanjuju anksioznost. Dugoročno je održavaju, jer mozgu govore da situacija jest opasna, samo si se ti dobro pripremila/pripremio.
I anksioznost ostaje jer nikad ne dobiješ dokaz da je situacija zapravo sigurna.
Drugi odgovor: borba
Drugi od dva odgovora na anksioznost je borba – suočavanje s njom na silu.
Ideš na zabavu, ali cijelo vrijeme stisnutih zuba, u napetosti, brojiš minute do kraja. Voziš autocestom ali s rukama čvrsto na volanu, srcem koje lupa, i jedinom mišlju: samo da ovo prođe.
Prolazak kroz situaciju zvuči kao napredak. I jest, ali samo ako taj prolazak šalje mozgu pravu poruku.
Ako prođeš kroz situaciju u punoj panici, tijelo zapamti: bila sam tamo i bilo je strašno. Preživjela/preživio sam, ali jedva.
To nije iskustvo sigurnosti. To je iskustvo preživljavanja i sljedeći put anksioznost je ista, jer mozak nije dobio dokaz da je situacija sigurna, nego samo da je preživljiva.
Izbjegavanje ili borba i što je između
Postoji treći put koji nije ni bijeg ni borba.
To je postepeno izlaganje uz regulaciju živčanog sustava.
Ulaziš u situaciju koja te plaši ali polako, u koracima, s alatima koji pomažu živčanom sustavu da ostane reguliran, ne na silu niti u punoj panici. Nego dovoljno mirno da mozak dobije novi podatak: bila/bio sam tamo i bilo je podnošljivo možda čak i sigurno.
Svaki takav korak gradi novi dokaz. I polako, mozak mijenja ocjenu situacije, s opasno na sigurno.
Izbjegavanje ili borba su automatski odgovori. Treći put je naučeni odgovor i možeš ga naučiti.
Prepoznaješ li se
Bježiš od situacija koje te plaše? Ili prolaziš kroz njih na silu i svaki put ostaneš iscrpljena/iscrpljen?
Oboje je razumljivo i oboje je bio pokušaj da se zaštitiš.
Ali postoji drugačiji put i ne mora biti dramatičan ni brz. Može biti mali korak, samo jedan, danas.
U programu “Utišaj anksioznost” postoji modul SOS trenutke – za one situacije kad se moraš suočiti s nečim što te plaši i trebaš nešto što te vodi kroz to, korak po korak. Saznaj više.
Ako ti se ovaj tekst svidio, piši mi na info@anksioznost.hr – rado čujem tvoju priču.
🎁 Ako prepoznaješ ovaj obrazac i želiš konkretne alate za smirenje, preuzmi moj besplatni PDF vodič: 5 koraka za smirenje kad krene napad panike
💜 Još blogova koji ti mogu pomoći
